Google pretraga aukcija:

Zaboravi oglase! Prodaj i kupuj na nov način.

Kupindo - kupi odmah!!!

Biz - Saveti - Privatnik i preduzetnik

Privatnik i preduzetnik

Piše: Saša Radulović

Šta u srpskom jeziku znači reč preduzetnik? Ili bolje, na šta većina ljudi
u Srbiji misli kad čuje ili upotrebi reč preduzetnik? Prva asocijacija je:
vlasnik samostalne radnje, uglavnom trgovac.


Malo ređe znači vlasnik samostalne radnje, zanatlija ili majstor. Skoro
nikada nije: advokat, stomatolog, lekar, arhitekta, prevodilac, umetnik
koji samostalno obavlja delatnost. Ponekad znači i vlasnik malog preduzeća
sa 5 zaposlenih. Jako retko znači vlasnik preduzeća sa 100 zaposlenih. Ali
nikad ne znači Bill Gates.

Ovaj problem značenja je posledica i socijalističke prošlosti, ali i
činjenice da se reč preduzetnik koristi u Zakonu o privrednim društvima da
označi jedan oblik poslovanja: fizičko lice koje obavlja neku delatnost
radi dobiti. Samim tim, svi mali trgovci, zanatlije, majstori,
stomatolozi, lekari, prevodioci, umetnici ... koji samostalno obavljaju
delatnost su preduzetnici. U engleskom jeziku se za ovo koristi poseban
termin: sole proprietor. U prevodu: jedan vlasnik tj. privatnik. Mislim da
bi bilo bolje da je u zakonu odabrana reč privatnik umesto preduzetnik.
Time bi i izbegli konfuziju i ostavili reč preduzetnik da znači samo
jednu, pravu stvar.


U engleskom jeziku se koristi reč: entrepreneur.

(Entrepreneur – a person who undertakes and operates a new enterprise or
venture ... often have strong beliefs about a market opportunity and is
willing to accept a high level of personal, professional or financial risk
to pursue that opportunity.)

Reč preduzetnik označava preduzetnog čoveka koji pokušava da ostvari svoje
poslovne ideje. Ideje se uvek oslanjaju na značajno i detaljno, po pravilu
iz prve ruke, poznavanje neke industrije i tržišta, potreba kupaca,
tehnologije, načina prodaje i distribucije. U osnovi tih ideja je čvrsto
verovanje u postojanje tržišne prilike koja je neiskorišćena. Svim
preduzetnicima je zajednička strast. Strast prema onome što rade, strast
prema svojim tržišnim idejama i ogromna želja da ih ostvare. Ta strast im
pomaže da svesno prihvate visok nivo ličnog, profesionalnog i finansijskog
rizika koji je neophodan za ostvarenje te tržišne prilike.

Takođe im je zajedničko da svi hoće da upravljaju sopstvenom sudbinom i da
im drugi ne određuju šta će da rade. U daljem tekstu reč preduzetnik ću
koristiti isključivo sa ovim značenjem. Za značenje preduzetnik- u smislu
Zakona o privrednim društvima, ću koristiti reč privatnik (sole
proprietor).

Ključni pomovi za preduzetnika su:
znanje - tržišta, kupaca, potreba, tehnologije, neke delatnosti
ideja – san - cilj
neiskorišćena tržišna prilika
strast
visok nivo rizika.

U Americi, ako ste privatnik obućar, prevodilac, samostalni umetnik,
advokat, lekar, vodite mesaru ili bakalnicu i to je sve što želite da
radite, velika većina ljudi vam neće reći da ste «entrepreneur» -
preduzetnik. Reći će pre: privatnik (sole proprietor) ili vlasnik male
radnje (small business owner). Pod preduzetnikom se misli nešto malo više.
Npr. ako imate ideju (sanjate) da napravite seriju bakalnica ili mesara,
obućarskih radnji, stomatoloških ordinacija, i radite na tome. Tim idejama
dobijate taj neopipljivi kvalitet čoveka koji razmišlja o tržištu i
pronalazi nove, bolje, efikasnije načine da zadovolji potrebe tog tržišta.
Da promeni i unapredi stvari. Da preduzme nešto novo na tržištu.
Preduzetnik.

Stvari naravno nisu crne ili bele i linija razgraničenja nije jasno
povučena. Ali je činjenica da kad većina ljudi u Americi kaže preduzetnik,
ne misli na privatnika, misli na preduzimača koji traži nova rešenja na
tržištu. Prepoznavanje ovog ekstra kvaliteta im je ušlo u kulturu i
posebno se ceni u društvu. To naravno ne znači da se privatnici ne cene.
Naprotiv. Njih je mnogo više od preduzetnika i takođe su jako važni za
dobro funkcionisanje cele ekonomije i tržišta. Samo se cene drugačije.

Preduzetnici su pokretači i osnovni nosioci promena i napretka ekonomije
nekog društva. Svako društvo ih ima i predstvaljaju 5 do 10% populacije.
Zbog ove gladi za promenama, konstantnog traženja načina za efikasnijim i
boljim poslovanjem, oni su izuzetno važni za ekonomiju. Oni su motor
promene, inovacija, efikasnosti i konkurentnosti jedne ekonomije.

U Srbiji ima oko 250.000 registrovanih privatnika i oko 80.000 malih
preduzeća. I među tih 80.000 malih preduzeća se u najvećoj meri nalaze
privatnici koji su zaključili da im je pametnije da ne odgovoraju sa
ličnom imovinom za poslove preduzeća. Da li ste d.o.o. ili STR ne menja
mnogo na činjenici da ste čovek koji se bavi trgovinom neke robe. Da li
ste preduzetnik (entrepreneur) zavisi od toga šta ste naumili da ostvarite.

Šta je važno privatnicima i preduzetnicima?

I za privatnike i za preduzetnike najvažnija pitanja su:
kako početi
kako i gde do finansiranja
kako razvijati biznis
kako osvajati tržište
kako zadržati klijente
kako dobro upravljati kompanijom
koje su najčešće greške, gde su zamke i kako ih izbeći


Oni koji ne znaju odgovore na gornja pitanja bi najradije da savete dobiju
kratko i konkretno i kroz primere drugih preduzetnika koji su put prešli.
Da li su saveti koji im trebaju da bi uspešno realizovali svoju ideju isti
bez obzira na to šta su zamislili i kolika je njihova ideja ili postoji
neka kategorizacija koja bi pomogla u lakšem snalaženju?

Za sve privatnike, odgovori na gornja pitanja su više manje isti, poznati
i jasni:

Znaš znanje (stolar, advokat, moler, lekar), nađeš prostor (u svom stanu,
kući ili garaži, kod rodbine, iznajmiš negde), nabaviš opremu i počneš da
radiš. Za to što radiš već postoji tržište, ljudi već znaju šta nudiš,
ljudi već koriste taj ili takav servis negde drugo. Tvoji argumenti su da
si kvalitetniji, jeftiniji, imaš bolji odnos sa klijentima, na boljoj si
lokaciji ... Potrebna investicija je relativno mala. Za nju se dovijaš:
tvoja „kinta", rodbina, nekretnina pod zakup, banke, kredit. Ako dobro
radiš i otvorio si radnju na dobrom mestu i donekle znaš šta znači
marketing (da ljudi znaju da postojiš i da si dobar i povoljan) ostvarićeš
svoje snove. Moraš da postaneš profitabilan odmah i sve što radiš
finansiraš iz prihoda, preciznije novčanih tokova.


A za preduzetnike? I tu postoje dve značajno različite kategorije. I one
se razlikuju po veličini ideje, veličini potencijalnog tržišta i
potencijalu ideje da promeni industriju i delatnost iz svoje oblasti.

Daleko najveći broj preduzetnika dobro poznaje određenu industriju i
delatnost, njene kupce, proizvođače, dobavljače i distributere i na osnovu
tog znanja ima ideju kako bi se jedan deo te industrije mogao bolje
organizovati i samim tim dovesti do značajnih ušteda. Ili dobro poznaje
tehnologije koje se koriste, i na osnovu svog znanja je ustanju da uvede
nove i bolje tehnologije i tako ostvari uštede. Ili vidi da ima veliki
broj malih dobavljača koji nisu u stanju da ostvare značajnije uštede zbog
malog prometa, pa vide uštede u konsolidaciji. Ili vide da postoji
značajno veća potražnja nego ponuda za nekim proizvodom, pa vide šansu u
osvajanju jednog dela rastućeg tržišta. Ili se neki proizvod ne pravi u
Srbiji, i vide šansu u značajno jeftinijem proizvodu napravljenom u Srbiji
... Bez obzira na njihov izvor, na osnovu tih «ušteda», odnosno bolje
ekonomije, preduzetnik vidi značajnu šansu za profit svoje kompanije.

Ovi preduzetnici se u velikoj meri oslanjaju na već postojeću veliku
industriju i kompanije koje imaju potrebu za određenim proizvodima ili se
oslanjaju na potrebu krajnjih kupaca čije se potrebe zadovoljavaju uvozom.
U tom prostoru pronalaze neiskorištene tržišne prilike, nepokrivene
potrebe, rupe u ponudi, neefikanosti postojećeg sistema ... Njihov cilj
(san) je malo ili srednje porodično preduzeće (MSP). Njihov cilj je mnogo
veći od cilja privatnika, ali i mnogo manji od cilja naredne grupe.

Neki preduzetnici imaju velike ideje i sanjaju velike snove. Oni su
uglavnom inovatori u nekoj industriji. Sami su izmisli ili su nabasali na
rešenje za koje shvate da može da promeni svet i način na koji živimo. Za
većinu ljudi to su nerazumljive ideje pa samim tim im se čine i
nerazumnim. Primeri iz prošlosti i gotovo po pravilu iz Amerike su:
automobil, motor na naizmeničnu struju, elektronska trgovina
(e-commerce), gde pijemo kafu, kako komuniciramo sa drugima na internetu,
kako dobijamo energiju ... Oni žele da naprave velike kompanije i postanu
lideri u postojećim ili stvore potpuno nove industrije, kao što je pre
desetak godina bio slučaj sa elektronskom trgovinom. Velika većina njih
stvara potpuno nove proizvode kojih nije bilo na tržištu pre njih. Ovi
novi proizvodi često otvaraju potpuno nove industrije i gase potrebu za
nekim drugim.

Njih je proporcionalno jako malo u nekom društvu: manje od 1%
stanovništva. Ogromna većina nikada ne ostvari svoje snove. Bill Gates,
Henry Ford, George Westinghouse, Bill Hewlett i David Packard (HP), Sam
Walton (Wal-Mart), David Filo and Jerry Yang (Yahoo), Jeff Bezos (Amazon),
Michael Dell (Dell Computers) su primeri preduzetnika koji su uspeli i
koji spadaju u ovu grupu. Iza njih su još stotine hiljada drugih koji ili
nisu uspeli ili su samo delomično uspeli.

Ovakvih ljudi ima i u Srbiji. Samo su stidljivi i nemaju neophodno
samopouzdanje. Ovo im se ne može uzeti za zlo, znajući stanje u zemlji u
poslednjih 15-tak godina. U nedostatku finansijskog i tržišnog znanja i
menadžerskih sposobnosti, kao i nedostatku odgovarajućih investitora koji
bi podržali njihove projekte, pokušavaju da ostvare svoj san na potpuno
pogrešan način.



Ako još jednom pogledate spisak pitanja koja su važna preduzetniku,
videćete da su ona okrenuta potrebama preduzetnika. Mnogo bolji put za
pronalaženje novca za vaš projekat je pitanje: šta investitoru treba da bi
investirao novac baš u moju ideju i projekat? Pravo pitanje nije gde da
nađem novac, pravo pitanje je čime zaslužujem da mi neko da novac?

Za investitora je najvažnije kako će zaraditi novac. Želi jasno da razume
rizike kojima je izložen i potencijalnu dobit ukoliko preuzme rizik
investicije. Bez obzira da li je investitor banka, investicioni fond (a
ima ih raznih) ili fizičko lice.

Da bi investitora nagovorili da investira u vaš projekat, poželjno je da
znate šta traže i šta im je važno. Npr. ako investitor zna da tražite
odgovore na gornju listu pitanja, velika je verovatnoća da neće hteti sa
vama da sarađuju. To što bi vi strašno voleli da ostvarite svoju ideju i
što bi bilo super da stvarno i uspete, njima ništa ne znači.

Na osnovu ovog osnovnog interesa investitora, logična posledica su pitanja:
Šta hoćete da ostvarite? Šta je vaša ideja?
Ko su kupci? Koje su potrebe kupaca/klijenata?
U čemu je tržišna prilika? Gde ste uočili prazninu ili bolji način
zadovoljenja potreba tržišta?
Kakva je konkurencija? Ko, šta i koliko prodaje kupcima danas?
Zašto ste bolji od konkurencije? Gde su vaše «uštede»? U čemu je vaša
prednost?
Koliko je teško nekome da kopira to što ste zamisli i kako od toga da se
odbranite?
Ko ste vi, kakva iskustva imate zbog čega da veruju baš vama?


Ova i slična pitanja treba da vam budu ideja vodilja pri započinjanju
vašeg biznisa i realizaciji vaše ideje. Jasna artikulacija odgovora na
gornja pitanja su vaš prvi korak. Pre bilo kog drugog koraka. Pre pisanja
poslovnog plana. Pre razmišljanja o finansiranju. Pre razgovora sa
investorima.


Ako su vaši odgovori: svi su kupci, tržište je ogromno, konkurencije nema,
uštede su velike ... razmislite još jednom. Ovi odgovori su vam siguran
znak da ne poznajete tržište baš najbolje. A to poznavanje tržišta, pored
toga ko ste vi, je najvažnije znanje koje treba da posedujete.

Ovo poslednje pitanje je posebno važno. Investitori ne investiraju samo u
ideje, oni pre svega investiraju u ljude. Jer ljudi treba da ostvare
ideje. Odgovor na pitanje: šta je važnije bolja ideja ili sposobniji čovek
je za investitore davno pronađen.

Koliko god da vam se čini da je vaša ideja izuzetna i da ste sve dobro
isplanirali, jedna stvar za investitora je sigurna: stvari se neće
odvijati onako kako je planirano. Samo sposobni ljudi će biti u stanju da
prebrode sve poteškoće koje su neminovne, da brzo menjaju planove i uspeju
da prežive dovoljno dugo da bi uspeli.

Kolika je vaša ideja (san)?

Odgovori na sva gornja pitanja, kako preduzetnika tako i investitora, kao
i sam pristup se suštinski razlikuju zavisno od toga koliko je velika vaša
ideja tj. koliko tržište želite da osvojite. Da li želite da postanete:

- privatnik - mala već uhodana ideja, poznato tržite i mali ali vredan san

- preduzetnik – neuhodana ideja, značajno tržište i shodno tome i veliki
san – cilj je mala ili srednja porodična/privatna kompanija

- preduzetnik – inovator – velika ideja, ogromno tržište, ogroman san –
velika kompanija, lider u određenoj industriji

Kojoj grupi pripada vaša ideja zavisi i od vašeg znanja, i od vaše
sposobnosti i od vašeg samopouzdanja, ali pre svega od vaših želja i
afiniteta. Šta želite u životu? Od toga kojoj grupi pripada vaša ideja,
koliki je vaš cilj (san), zavisiće u mnogome put kojim treba da idete.

Odgovor: samo da ja počnem, pa ćemo posle videti, nije odgovor. U prevodu
ovo znači: daj da uzmem negde neku kintu. Niko ne želi da posluje sa
ljudima koji samo hoće negde neku kintu. Bez obzira da li ste moler,
advokat ili lekar. Ljudi vole da posluju sa ljudima koji znaju šta hoće,
koji znaju šta jesu a šta nisu, koji vole to što rade i koji su ponosni na
to kako rade.

Ako volite vaš zanat ili struku, počnite kao privatnik i razmišljajte kao
privatnik. Pa kad to počne dobro da radi, vidite šta hoćete dalje.

Važno je znati da ne postoje kratice. Ne može na brzinu. Ne postoji tajna.
Vreme kad je tata mogao da vam otvori celu jednu industriju je na sreću
iza nas. I sada doduše ima dosta korupcije i ona najviše utiče na novac
poreskih obveznika, ali i sužava prostor pravim preduzetnicima jer
uništava ravnopravnu tržišnu utakmicu. Mi ćemo se koncentrisati na prave
preduzetnike.

I investitori, često mnogo bolje od samih preduzetnika, znaju za ove
razlike pa su se shodno tome i specijalizovali za određene grupe. Ta
specijalizacija ne ide samo po ovoj osnovi, već i po industriji i po
stepenu razvoja kompanije. O različitim izvorima finansiranja, njihovoj
podeli i odnosima ćemo posebno razgovarati.

U sledećem tekstu ćemo više pričati ovoj drugoj grupi,
porodičnim/privatnim MSP preduzećima: kako se obično počinje, o putevima
njihovog razvoja i oksimoronu startup kredita, o prelazu od privatnika ka
preduzetniku, idejama za biznis i tako to.

Većina ljudi u Srbiji misli da je za uspešnog preduzetnika najvažnija
ideja. Da ona ide prvo i pre svega. Mit «genijalne ideje» kao ključa
uspeha. Pa kad imaju neku poslovnu ideju, čuvaju je kao zmija noge. Da ne
saznaju: drugi «preduzetnici», investitori, biznis anđeli, investicioni
fondovi.


Jer oni kad čuju za tu ideju, oni će brže bolje da isključe «preduzetnika»
i sve naprave sami. U svoju korist a na njegovu/njenu štetu. Ovaj tekst je
o preduzetnicima, ne o privatnicima. I među preduzetnicima, nije o
inovatorima sa ogromnim idejama koje imaju potencijal da promene cele
industrije i stvore nove gigante, već o preduzetnicima čija cilj je mala
ili srednja porodična ili partnerska kompanija.

Više sam prestao da brojim «preduzetnike» sa kojima sam razgovarao koji su
imali «genijalnu» ideju koju nisu baš hteli da otkriju zbog opasnosti da
će im biti «ukradena». Ako sam u stanju da, na osnovu onoga što mi kažete
u razgovoru, sve to sam izvedem i bez vas, onda vam i nije neka ideja.

Npr. na ovoj lokaciji bi bilo odlično otvoriti restoran ili lanac
restorana indijske kuhinje u Beogradu ili otvoriti etno selo na toj i toj
planini ili ima odlična voda na nekom izvoru a niko je ne ekspolatiše ili
šumsko voće ili zdrava hrana ili... Sve samo priča, ideja, i svi bi po
milion dva evra da sve to ostvare. Bez ikakvog ili sa malim iskustvom,
znanjem iz oblasti za koju traže novac. Ne znam da li treba da napominjem
koliko je ovo neozbiljno.

Šta čini preduzetnika

Za uspešnog preduzetnika su važni:
znanje - tržišta, kupaca, potreba, tehnologije, neke delatnosti
sam preduzetnik - iskustvo, strast, upornost i istrajnost, ogroman rad
ideja – san, cilj, neiskorišćena tržišna prilika
Ove tri odrednice čine piramidu u tri horizontalna sloja. Sama ideja čini
manji deo u konačnoj formuli uspeha i nalazi se na vrhu piramide. Ove prve
dve odrednice čine ogromnu većinu. A osnov svega čini ona prva. Znači
znanje.


Da bi bili uspešni u nekoj oblasti, da bi uopšte imali kvalitetne ideje u
nekoj oblasti, morate posedovati znanje. Znanje tehnologija koje se
koriste, poznavanje kanala distribucije, poznavanje dobavljača, poznavanje
kupaca i njihovih potreba, poznavanje troškova proizvodnje i distribucije,
marži, monopola, dominantnih igrača i njihovih jakih i slabih strana ...

Ukratko poznavanje tržišta. Ali ne površno, već ono dubinsko, ono koje se
ne može lako i brzo naučiti ili jednostavno kopirati.

Kako se stiču ova znanja? Direktnim iskustvom. Radom u samoj industriji
ili oblasti. Konstatnim kontaktima sa kupcima i dobavljačima, sa mašinama
i tehnologijama. Tu stičete i znanje i iskustvo.

Tek sa takvim znanjem i dobijate kvalitetne ideje kako unaprediti tu
oblast ljudske delatnosti. Tek tako ste u stanju da jasno sagledate
neiskorištenu tržinu priliku. Tek sa tim znanjem ste u stanju da
razmišljate o tržištu i pronalazite nove, bolje, efikasnije načine da
zadovoljite potrebe tog tržišta. Da promenite i unapredite stvari. Da
preduzmete nešto novo na tržištu. Da budete preduzetnik.

Veliki kao preduslov za MSP


Šta je još važno za preduzetnike? Velika industrija i velike kompanije.
Mala i srednja preduzeća ne rastu u vakuumu. Ona nastaju kao efikasan
odgovor na potrebe velike industrije.

Oko jednog automobilskog giganta se stvara ogroman tržišni potencijal za
preduzetnike da svojim idejama unaprede poslovanje tog giganta, ponude mu
efikasniji način zadovoljenja potreba.

Izbor velikih kompanija se onda svodi na izbor da li da svoju potrebu
zadovolje unutar kompanije ili da pođu van i sa kooperantima zadovolje tu
potrebu. Bez jakih velikih kompanija nema preduzetništva.

U ovome i leži jedan od ključnih strukturnih problema za razvoj
preduzetništva u Srbiji. Velike kompanije su uglavnom državne. Javna
preduzeća. Njihov interes za unapređenje poslovanja je, da budem blag,
minimalan. Njihov interes za fer tendere i odabir najboljih rešenja je
takođe mali. Posledice po preduzetništvo su velike.

Ovo je jedan od najvažnijih razloga za privatizaciju velikih javnih
preduzeća. EPS, NIS, Železnice, JAT, komunalna preduzeća, zdravstvo
(klinike i bolnice), školstvo ... sve velike kompanije i monopolisti na
srpskom tržištu, bi trebale da budu rasadnik i temelj razvoja
preduzetništva. Njihove potrebe stvaraju ogromnu potražnju za proizvodima
i uslugama koje su ono najvažnije što preduzetnicima traba: prilika.
Umesto toga, ona su sama primer neefikasnosti i nedostatka želje i motiva
da unaprede svoje poslovanje.

Za veliki broj preduzetnika u Srbiji, jedino rešenje je izvoz, odnosno
pronalaženje velike kompanije van granica Srbije i zadovoljenje njenih
potreba. A to je naravno daleko teže i skuplje. Em su daleko, em ne
poznajete jezik dovoljno, em ne poznajete ekonomski i pravni sistem, em...
Nije slučajno da Amerika ima najpovoljnije okruženje za razvoj
preduzetništva: ogromno tržište sa ogromnim brojem velikih kompanija,
jedan jezik, jedan ekonomski i pravni sistem. Pa kad ne uspete kod jedne,
ima ih još hiljadu sa kojima možete da probate.

Kako se počinje


A finansiranje? Suprotno popularnom mišljenju, prvo finansiranje ne dolazi
od banaka i investitora. Ne dolazi ni od države. Prvo finansiranje dolazi
od samog preduzetnika i njegove porodice i prijatelja. I najvažnije: od
prvog posla.

Finansiranje iz sopstvenih prihoda, ili da budem precizniji novčanih
tokova.

Većina priča o uspehu u pravljenju malih i srednjih kompanija traje
godinama i ide otprilike ovako: na jedan ili drugi način sam se upoznao sa
potrebom neke velike kompanije i upoznao sam ljude u toj kompaniji koji su
bili zaduženi za zadovoljenje te potrebe.

Nekad se taj kontakt desi tako što sam kroz kompaniju u kojoj sam zaposlen
i preko koje sam sarađivao sa tom drugom kompanijom došao u kontakt sa tim
ljudima, demonstrirao znanje i stekao poverenje, nekada tako što je moje
preduzeće pružalo neku uslugu pa je dobro obavilo i usput saznalo i za
druge potrebe, nekada tako što me je neko preporučio, a nekada i tako što
sam i sam radio za veliku kompaniju pa, poznajuću njene potrebe, odlučio
da napravim svoju kompaniju ...

Ovo nije tačno samo u Srbiji. Ovo je svuda u svetu. Jedna kompanija u
Srbiji koja proizvodi, sad već veliku medicinsku opremu, je počela sa dva
čoveka koji su opravljali zastarele mašine u bolnicama za male pare. Prvu
opravku su obavili besplatno. Prva ponuda je bila: besplatno ćemo vam
održavati određenu opremu godinu dana. Tako su upoznali sve ljude u
bolnicama u Srbiji koji donose odluke. Tako su stekli i zaslužili
poverenje.


Pa su počeli da dobijaju zahteve: a da li možete nekako da nam «nabudžite»
i ovo. I sve ovo se dešava u jednom knjiškom okruženju nameštenih tendera.

Jer ako su oni negde namešteni, onda je to u zdravstvu u Srbiji.

U Srbiji bi «preduzetnici» prečicu. I odmah pare i velike ugovore.

Pa sam čuo «preduzetnike» koji kažu: mi imamo rešenja, pa kada bi samo
država mogla da naredi javnim preduzećima da koriste naša rešenja??? Ko
još da se maltretira i prolazi ovaj gornji put. Godinama. Kad bi već
efikasno mogli da skratimo put. Ako ovako mislite, tu niko ne može da vam
pomogne.

Preduzetnici imaju i znanje i energiju i istrajnost i ideju. Preduzetnici
znaju da nema prečice. Preduzetnici znaju da moraju početi od malo: od
malog ugovora, od povoljnog posla za kupca, od gradnje konakata.
Preduzetnici znaju da sve što im treba od države je da im se skloni sa
puta. A takođe znaju da ni ovoliko malo ne mogu da očekuju.

Preduzetnici su svesni da velike kompanije u Srbiji ne pružaju dobro
okruženje za razvoj njihove kompanije i ideje. Preduzenici u Srbiji znaju
da je veliki broj tendera namešten. Preduzetnici u Srbiji znaju da ima
mnogo više «preduzetnika» od preduzetnika i da su ovi prvi mnogo glasniji.

Preduzetnici u Srbiji, i pored svega ovoga, pronalaze put. Zato što imaju
znanje, energiju, istrajnost i ideju. Strast. Zato što ih nešto tera.

--
dr Nenad Stankovic http://www.drns.co.cc

Put trgovca: http://www.limun-do.co.cc

0 comments:

Постави коментар

Kupiii meee!!!

Најпопуларнији постови

Google pretraga